• krater.ba
  • 15.11.2026.

Almir Badnjević ne zaboravlja svoje korijene, a želi ih pretvoriti u prilike za nove generacije

Almir Badnjević ne zaboravlja svoje korijene, a želi ih pretvoriti u prilike za nove generacije

Od rodnog grada i ratnog djetinjstva, preko vrhunskih naučnih dostignuća i međunarodnih akademskih institucija, do čela jedne od važnih državnih agencija Bosne i Hercegovine. Put prof. dr. Almira Badnjevića vodi kroz brojne zemlje, univerzitete i naučne organizacije, ali njegova priča i dalje počinje u Bosanskoj Krupi. I, kako sam kaže, jedan od najljepših načina da čovjek pokaže zahvalnost svom rodnom kraju jeste da pomogne generacijama koje dolaze da imaju više prilika nego što ih je on sam imao.

Postoje ljudi čiji profesionalni putevi postanu toliko široki da ih je teško smjestiti u jednu biografiju. Nauka, tehnologija, obrazovanje, međunarodna saradnja, poduzetništvo i javne institucije samo su neki od prostora u kojima je prof. dr. Almir Badnjević izgradio svoj profesionalni identitet. Ipak, iza svih tih titula, funkcija i međunarodnih priznanja nalazi se i jedna jednostavna činjenica: rođen je u Bosanskoj Krupi, gradu kojem se, uprkos svim profesionalnim i životnim putevima koji su ga odveli daleko, uvijek vraća.

Rođen 1986. godine, prve godine života proveo je u Bosanskoj Krupi, a tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, od 1992. do 1995. godine, s porodicom je boravio u Cazinu. Iskustva iz najranijeg djetinjstva, kako ističe, oblikovala su njegov odnos prema životu i vrijednostima koje smatra najvažnijim.

„To rano životno iskustvo, kao i sve ono što je naša porodica prolazila, naučilo me koliko su važni mir, sigurnost, obrazovanje i međusobna podrška.“

Iza njegovog profesionalnog razvoja, naglašava, prije svega stoje porodica, roditelji i vrijednosti koje su mu prenijeli, a kasnije i supruga koja mu je postala najveći oslonac. Danas su njihovo dvoje djece njegova najveća radost i životna vodilja.

„Čovjek s godinama shvati da nijedan profesionalni uspjeh ne može zamijeniti sreću i mir koje pronalazi u porodici.“


Nauka iz Bosne i Hercegovine koja je prešla granice

Badnjevićev profesionalni put počeo je u akademskom i poslovnom svijetu, a značajan korak napravio je osnivanjem Verlaba 2014. godine. Kroz razvoj laboratorija i naučnoistraživačkih kapaciteta, njegov rad usmjerio se na biomedicinski inženjering, medicinske uređaje, obradu podataka i razvoj novih tehnoloških rješenja.

Doktorirao je 2015. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Univerziteta u Zagrebu. Kasnije je postao univerzitetski profesor, međunarodno angažovan predavač i istraživač, a kroz Verlab i Verlab Research Institute učestvovao je u razvoju projekata koji su povezali domaću naučnu zajednicu s nekim od najznačajnijih evropskih istraživačkih institucija.

Među njima su CERN, Fraunhofer i Helmholtz, što dovoljno govori o širini međunarodne mreže koju su razvijali.

Njegov naučni doprinos prepoznat je i kroz međunarodna priznanja. Uvršten je među dva posto najutjecajnijih naučnika svijeta prema listi koju objavljuju Univerzitet Stanford i Elsevier, dok je 2025. godine izabran za Fellowa Međunarodne unije za fizičke i inženjerske nauke u medicini (IUPESM), čime je stekao prestižnu titulu FIUPESM. Riječ je o izuzetno značajnom međunarodnom priznanju u oblasti biomedicinskog inženjeringa.

Ipak, kada govori o onome na šta je najponosniji, ne izdvaja samo lična priznanja.

„Posebno sam ponosan što su koncepti koje smo razvijali u Bosni i Hercegovini pronašli primjenu širom svijeta, što su naši naučni radovi postali dio međunarodne literature i što smo pokazali da se i iz naše zemlje mogu stvarati rješenja svjetskog kvaliteta.“

Kroz svoj dosadašnji rad, kako ističe, omogućeno je zapošljavanje više od 200 ljudi u privatnom sektoru, desetina mladih istraživača i stručnjaka dobila je priliku za profesionalni razvoj, a kroz različite inicijative dodijeljeno je i više od 500 stipendija.

Posebno mjesto zauzima i CMBEBIH, međunarodna naučna konferencija koja je Bosnu i Hercegovinu povezala s istraživačima iz brojnih zemalja, kao i saradnja s međunarodnim naučnim izdavačima, među kojima je Springer.


Od međunarodnih akademija do odgovornosti za državne institucije

Danas je Almir Badnjević direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), univerzitetski profesor i član više uglednih međunarodnih naučnih organizacija.

Njegov akademski angažman povezan je s Univerzitetom u Sarajevu, Univerzitetom Warwick u Velikoj Britaniji i Università Campus Bio-Medico di Roma u Italiji. Član je Evropske akademije nauka i umjetnosti i Svjetske akademije umjetnosti i nauka, a angažovan je i u međunarodnim tijelima koja se bave razvojem digitalnog društva.

Nedavno je preuzeo i dužnost predsjednika Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, nakon smrti akademika Asima Kurjaka, s kojim je učestvovao u osnivanju Akademije.

O toj odgovornosti govori s posebnim poštovanjem, naglašavajući da je akademik Kurjak bio čovjek koji je znao povezivati ljude i otvarati im mogućnosti.

„Smatram da je to jedna od najljepših osobina velikih ljudi, jer istinska veličina nije u tome koliko ste sami postigli, nego koliko ste drugih ljudi podstakli da postignu nešto vrijedno.“

Komemoracija akademiku Kurjaku u zagrebačkom Muzeju Mimara, kojoj su prisustvovali brojni ugledni naučnici i profesori iz različitih zemalja, za Badnjevića je bila i emotivan i profesionalno značajan događaj. Posebno ističe činjenicu da je i Internacionalna akademija nauka i umjetnosti BiH učestvovala u njegovoj organizaciji.

„Bosna i Hercegovina ne treba biti samo zemlja iz koje talentovani ljudi odlaze u svijet, nego i zemlja iz koje nastaju ideje i institucije koje okupljaju svijet.“

Upravo je to jedna od ideja koja se provlači kroz njegov međunarodni angažman. Ne želi da Bosna i Hercegovina bude samo prostor iz kojeg se odlazi prema velikim naučnim i poslovnim centrima, već mjesto iz kojeg se pokreću projekti, razvijaju institucije i okupljaju ljudi iz cijelog svijeta.


Digitalna Bosna i Hercegovina i prilike za nove generacije

Na čelu IDDEEA-e, njegov profesionalni fokus usmjeren je i na digitalnu transformaciju države. Digitalni identitet, kvalifikovani elektronski potpis, digitalni novčanici, kibernetička sigurnost, razmjena podataka i primjena umjetne inteligencije teme su koje će, smatra, u narednim godinama značajno odrediti kvalitet svakodnevnog života građana.

Njegova namjera je da državne institucije razvijaju konkretne usluge koje građanima olakšavaju svakodnevicu i približavaju Bosnu i Hercegovinu standardima razvijenih evropskih sistema.

„Time pokazujemo da državna institucija može stvarati konkretnu vrijednost za građane, olakšavati im svakodnevni život i razvijati rješenja koja našu zemlju približavaju najrazvijenijim evropskim sistemima.“

Paralelno s tim, kroz Internacionalnu akademiju nauka i umjetnosti želi dodatno povezati domaće naučnike s uglednim svjetskim akademijama i univerzitetima, posebno vodeći računa o potencijalu naučne dijaspore.

Iako iza njegovog imena stoje brojna poznanstva s međunarodno priznatim naučnicima, profesorima i rukovodiocima institucija, Badnjević smatra da se vrijednost međunarodne saradnje ne mjeri brojem poznatih imena.

„Mnogo mi je važnije da iz tih poznanstava nastanu naučni radovi, zajednički projekti, nove institucije i prilike za naše ljude.“

Posebno je važno što u tim planovima vidi prostor i za mlade iz manjih sredina, među kojima je i njegov rodni grad.


Bosanska Krupa kao mjesto kojem želi vratiti dio onoga što je dobio

Možda najzanimljiviji dio njegove priče upravo je odnos prema Bosanskoj Krupi. Iako ga je profesionalni put odveo prema međunarodnim institucijama, univerzitetima i naučnim centrima, rodni grad nije ostao samo mjesto rođenja u njegovoj biografiji.

Naprotiv, želi da iskustva, znanje i kontakti koje je godinama gradio postanu prilika i za ljude iz sredine iz koje je potekao.

U naredne dvije do tri godine, između ostalih planova, volio bi pokrenuti ozbiljnu i dugoročnu inicijativu koja bi povezivala obrazovanje, nauku, tehnologiju i mlade ljude u Bosanskoj Krupi.

Zamišlja susrete na kojima bi uspješni naučnici, profesori i stručnjaci iz različitih dijelova svijeta dolazili u grad, razgovarali s učenicima i studentima, prenosili svoja iskustva i pomagali mladima da razvijaju vlastite ideje.

Važno mu je, međutim, da takva inicijativa ne ostane samo na nivou jednog događaja.

„Ne bih volio da to bude samo još jedna konferencija ili događaj koji se završi zajedničkom fotografijom, nego nešto što će trajati i kroz godine stvarati nove mogućnosti.“

To je možda i najvažniji dio njegove poruke Bosanskoj Krupi. Ne želi samo govoriti o uspjehu koji je ostvario izvan svog rodnog grada, nego razmišljati o tome kako taj uspjeh može postati početna tačka za nekoga ko danas sjedi u školskoj klupi u Bosanskoj Krupi, ima ideju, ambiciju i želju da napravi nešto veliko.

„Volio bih da što više njih dobije priliku učestvovati u međunarodnim projektima, naučnim istraživanjima i obrazovnim programima, jer sam uvjeren da talent nije privilegija velikih gradova.“

Upravo u toj rečenici može se prepoznati i njegova lična priča. Jer ni sam nije krenuo iz velikog akademskog ili poslovnog centra. Krenuo je iz Bosanske Krupe, a znanje, rad, upornost i ljudi koje je susretao otvorili su mu vrata svijeta.


Velike ambicije, ali i svijest o tome odakle dolazimo

Kada govori o mladima, Badnjević ne nudi jednostavne motivacijske poruke. Njegov savjet je da ulažu u obrazovanje, čitaju, uče jezike, putuju, upoznaju ljude i pažljivo biraju okruženje u kojem se razvijaju.

Ali uz ambiciju, posebno naglašava važnost karaktera.

„Važno je imati ambiciju, ali je još važnije sačuvati karakter. Nema mnogo smisla postići veliki profesionalni uspjeh ako na tom putu izgubimo porodicu, prijatelje, poštovanje prema drugima ili sposobnost da se radujemo jednostavnim stvarima.“

Smatra da mjesto rođenja može uticati na početne mogućnosti, ali nikako ne bi smjelo određivati granice nečijih snova. Mladi iz manjih sredina, poručuje, ne trebaju se stidjeti mjesta iz kojeg dolaze, već trebaju biti dovoljno hrabri da krenu u svijet i dovoljno mudri da ne zaborave ljude koji su im pomogli na početku.

U vremenu kada se uspjeh često mjeri titulama, funkcijama, putovanjima i vidljivošću, njegova poruka vraća fokus na nešto mnogo važnije: šta od svega toga ostaje iza čovjeka i koliko je njegov rad koristio drugima.

„Čovjekova veličina ne mjeri se time koliko je daleko otišao od mjesta u kojem je rođen, nego koliko je dobra na tom putu učinio i koliko je ljudi zahvaljujući njemu dobilo priliku da krenu dalje.“

Možda je upravo to najbolji način da se ispriča priča o našem sugrađaninu. O čovjeku koji je svoje profesionalne korake slagao daleko od svojih korijena, ali ih nije zaboravio. O naučniku koji Bosnu i Hercegovinu predstavlja u međunarodnim akademskim krugovima, čovjeku koji gradi institucije, povezuje ljude i otvara vrata novim generacijama.

I o nekome ko, uprkos svim adresama na kojima danas radi, zna gdje je počeo njegov životni put.



Podijeli: